Savjeti za djecu i gledanje ekrana (koliko, kada, što i kako gledati)

U prošlom tekstu razgovarali smo o benefitima i rizicima gledanja u ekran do pete godine. Kako biste u potpunosti razumjeli smjernice u ovom tekstu preporučujem da se prvo pročita taj prvi, ako već niste. Link: Djeca i gledanje u ekran/zaslon


Sada ćemo prijeći na konkretne savjete KOLIKO, KADA, ŠTO i KAKO gledati.  


Postavljanje granica koje su dolje navedene lakše je dok su djeca mlađa i dok ih se pridržava cijela obitelj, no može se s njima krenuti u bilo kojoj dobi. 

 

KOLIKO 

U preporučeni period spadaju svi ekrani zajedno.


Gledanje u ekran za djecu mlađu od 18 mjeseci nije preporučeno.


Za djecu između 18 i 24 mjeseca preporučuje se vrlo kratko upoznavanje djece s ekranima do pola sata.


Za djecu između 2 i 5 godina preporučuje se maksimalno 1h gledanja u ekran dnevno, gledanje u ekran preko 2 sata dnevno smatra se pretjeranim gledanjem u zaslon i nosi ranije opisane rizike.


Rizici za korištenje zaslona više od preporučenog prethodno su navedeni.


KADA  

Preporučuje se da se ekrani izbjegavanju što je više moguće

  • kod jedenja obroka

  • minimalno jedan sat prije spavanja

  • tijekom obiteljskih druženja

  • u javnosti (dosada je odlična za učenje i razvijanje sposobnosti)

  • da se dijete smiruje (osim u izvanrednim situacijama poput u bolnici ili u avionu, kontinuirano smirivanje djeteta sa ekranima može dovesti do nesposobnosti djeteta da regulira svoje emocije)


Ako se odlučite za to, gledanje u ekran se preporučuje u dogovoreno vrijeme sa svrhom. To može biti, primjerice, svaki dan u isto vrijeme i otprilike isti vremeni period ili gledanje filma/ dokumentarca jedno popodne u tjednu. 


Imati zadano vrijeme i period gledanja u zaslon važno je za uspijevanje regulacije koliko, kada, što i kako se gleda. U slučaju izostajanja rutine dijete se u pravilu neće htjeti maknuti od ekrana i to će predstavljati kontinuirani izazov. Uz to, ako ne postoje jasno definirane granice korištenja medija postoji veća opasnost da će dijete samo pokušati uključiti zaslon i gledati nešto. 


Dobar primjer je emisija za djecu 'Školski sat' koja je svaki dan u otprilike isto vrijeme te traje približno isto, a nakon nje više nije program za djecu. Ta je emisija dobra jer otvara prostor za razgovor, može se gledati zajedno, a ako je potrebno dijete je povremeno može i samo pogledati gdje poslije može pokušati prepričati što je viđeno. Ako se postavi pravilo da se stavi dan kad se gleda ta emisija i nakon nje se televizija gasi dijete će točno znati kada je TV uključen i koliko. Također, obzirom da traje oko pola sata ostaje još pola sata za, primjerice, korištenje određene aplikacije na mobitelu poput igrice ili vježbanja. To nas dovodi do konkretnih primjera što gledati.  


ŠTO  

Gledati

  • Kvalitetan sadržaj - imajte na umu da za većinu sadržaja koji se promoviraju kao edukativni nema istraživanja koja to potkrepljuju
  • Sa specifičnim edukacijskim ciljem (primjerice dokumentarci za djecu, edukativne emisije za djecu kao 'Školski sat')
  • Video chat (npr. Skype)
  • Zabavne i dobno prikladne aplikacije za pokret (yogu, ples ili vježbanje)
  • Skinuti programi ili programi na CD-u (smanjuju mogućnost prelaska na sljedeće i jasno je kada je program završio)
  • Aplikacija na mobitelu koja je potvrđena jest: ABC Starfall za djecu iznad 3 godine (radi na učenju engleske abecede, nije prestimulirajuća te uključuje djecu jer moraju odgovarati)

Ne gledati

  • Sadržaj koji je brz, peviše stimulirajuć (sa puno zvukova, zvona, zviždanja...)
  • Programe sa nasilnim sadržajem
  • Programe sa reklamama
  • Programe sa diskriminirajućim sadržajima
  • Youtube (prevelik izazov za kontroliranje)
  • Aplikacije, igre i programe koji nisu provjereni. Jesu li prikladni za dob vašeg djeteta i kako su ocijenjeni možete provjeriti na stranici Common Sence Media.


KAKO  

Predlaže se da se

  • sadržaj gleda sa djecom i da im se pomaže da ga aktivno shvate

  • sadržaj nadgleda i da se aplikacije provjere prije nego ih dijete koristi

  • pita dijete što misli o tome što gleda

  • pomogne djeci da prepoznaju i propitkuju poruke koje dobivaju

  • djeci ne dopušta da sama išta skidaju, istražuju ili gledaju

  • mediji promatraju kao bilo koji drugi okoliš u koji je dijete uključeno poput parka ili igraonica (poput tih prostora i ovaj otvara mogućnost svim iskustvima, od igre, učenja, zlostavljanja i tako dalje..)

  • ne dijele osobni podaci i slike


Preporučuje se

  • zajedničko gledanje (otvara prostor za interakciju i diskusiju)

  • zajedničko igranje igrica ili aplikacija za odrasle i djecu (radite na odnosu, odrasli više upoznaju dijete)


Važno je svjesno pokazati da je interakcija uživo prioritet i isključiti sve ekrane kad se aktivno ne koriste.

Važno je stvoriti prostore i vrijeme bez tehnologije bilo koje vrste.

Zaključno, ako se koriste promišljeno ekrani mogu biti od koristi u radu s djecom i pomoći da djeca postanu najbolje verzije sebe. Međutim, ako se koriste previše ili bez obraćanja pažnje na neke ključne elemente mogu biti opasnost daljnjem razvoju.


Za prve korake u vašem novom odnosu sa ekranima klik na Odnos vašeg djeteta i ekrana - od kuda krenuti